Papa primio u audijenciju veleposlanike akreditirane pri Svetoj Stolici
Zatvorenost uvijek vodi do uništenja, stoga valja promicati kulturu susreta – poticaj
je pape Franje koji je uputio članovima Diplomatskoga zbora pri Svetoj Stolici, koje
je 13. siječnja primio u Apostolskoj palači, u prigodi tradicionalnoga susreta na
početku godine. Od Sirije do Srednjoafričke Republike, od Nigerije pa do Iraka, Sveti
se Otac u svojemu dugom govoru spomenuo svih područja na kojima ljudi trpe zbog nasilja.
Osim toga, posebno je istaknuo da je potrebno suzbiti „kulturu odbacivanja“ i pomoći
najslabijima, a posebno seliocima, te uputio snažan apel da se djeca poštede strahote
pobačaja, rata i trgovine ljudskim bićima. Otvorenost, susret, bratstvo – tri
su stožera o kojima je govorio papa Franjo, a koji su opći temelji za mir i ljudska
prava. Papa je odmah na početku istaknuo da je nužno potrebno poduprijeti najslabije
osobe, odnosno starije osobe, koje se prečesto smatra teretom, te mlade kojima valja
pomoći pronaći posao, kako se ne bi ugasio njihov zanos. Osim toga, traži politike
koje podupiru obitelj, te istaknuo temu koja mu je vrlo draga, a to je kultura susreta. Zatvorenost
i odvajanje uvijek stvaraju zagušeno i mučno ozračje, koje prije ili poslije, izopačuje
i guši – istaknuo je Papa te dodao – Naprotiv, potrebno je zajedničko zauzimanje svih
ljudi kako bi se potaknula kultura susreta, jer samo onaj koji je u stanju ići u susret
drugima, može donijeti plod, uspostaviti veze zajedništva, zračiti radošću i graditi
mir. To potvrđuju i prizori razaranja i ubijanja koje smo imali pred očima tijekom
tek završene godine – primijetio je Sveti Otac. Papa Franjo, koji je u govoru više
puta naveo riječi svojih prethodnika, osvrnuo se potom na dramatična stanja u svijetu,
počevši od Sirije, za koju je ponovno zatražio da se prekine sukob. Pritom je zahvalio
svima koji su sudjelovali na Danu molitve za mir u toj zemlji, održan na njegov poticaj.
Kako bi se prekinuo taj sukob potrebna je obnovljena zajednička politička volja –
primijetio je Sveti Otac te u tom vidiku poželio da skup 'Ženeva 2', koji će se održati
22. siječnja, bude početak željenoga puta pomirenja. Istodobno – istaknuo je Papa
– prijeko je potrebno potpuno poštovanje humanitarnoga prava. Ne može se, naime, prihvatiti
da se pogađa nedužno civilno pučanstvo, a posebno djeca. Upućujući potom ohrabrenje
brojnim sirijskim izbjeglicama, Sveti je Otac pohvalio napore zemalja, kao što su
Libanon i Jordan, koje su ih velikodušno primile. Osim toga, izrazio je i zabrinutost
zbog zaoštravanja stanja u Libanonu, te zbog nestabilnosti u Egiptu i Iraku. Zadovoljstvo
je pak izrazio zbog napretka u dijalogu između Irana i Skupine 5+1, odnosno pet stalnih
članica Vijeća sigurnosti (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska) te Njemačke,
o iranskom nuklearnom pitanju. A onda je ohrabrio i napore za mir između Izraelaca
i Palestinaca, napominjući da je u tom smislu pozitivno to što su pregovori nastavljeni. Papa
je Franjo potom govorio o iseljavanju kršćana s Bliskoga istoka i sa sjevera Afrike.
Oni žele i dalje biti dio društvenoga, političkoga i kulturnoga života zemalja za
čiju su izgradnju dali svoj prinos. Kršćani su – rekao je Papa – pozvani svjedočiti
Božju ljubav i milosrđe. Nikada ne treba odustati od činjenja dobra, pa i kada je
to vrlo teško, i kada se podnose geste nesnošljivosti, ako ne i pravoga progona. Vrlo
zabrinut, Papa je potom govorio o Srednjoafričkoj Republici, u kojoj pučanstvo trpi
zbog napetosti koje su u više navrata prouzročile razaranje i smrt, te snažno zatražio
zanimanje cijele međunarodne zajednice, kako bi pomogla da u toj zemlji prestane nasilje,
da se ponovno uspostavi pravna država, te da se zajamči pristup humanitarnoj pomoći.
Pritom je napomenuo da će Katolička Crkva i dalje jamčiti svoju nazočnost i suradnju
u pomoći pučanstvu, te kako bi se uspostavilo ozračje pomirenja i mira, koji su –
kako je rekao Sveti Otac – potrebni i u drugim krajevima afričkoga kontinenta. Osvrnuvši
se na stanje na azijskom kontinentu, Papa je poželio dar pomirenja na Korejskom poluotoku,
te potaknuo na miran suživot među različitim građanskim, etničkim i vjerskim sastavnicama
na tom kontinentu. Potrebno je ohrabriti uzajamno poštovanje, ponajviše u odnosu na
neke zabrinjavajuće znakove njegova slabljenja, i posebno na sve veće zatvaranje koje,
oslanjajući se na vjerske razloge, teže tomu da liše kršćane njihove slobode, i stave
u opasnost uljudan suživot. Uostalom, - dodao je Sveti Otac - mir narušava bilo
koja vrsta nijekanja ljudskoga dostojanstva, a među prvima je nemogućnost dostatne
prehrane. Ne mogu nas ostaviti ravnodušnima lica onih koji trpe zbog gladi, a posebno
djece. Danas se, osim toga, ne odbacuje samo hrana ili druga dobra, nego se odbacuju
i sama ljudska bića, kao da su nepotrebne stvari – istaknuo je papa Franjo te posebno
spomenuo djecu žrtve pobačaja, djecu koja se iskorištavaju kao vojnici, koju se zlostavlja
i ubija u oružanim sukobima, ili koja su predmet – kako je rekao – onog strašnog oblika
suvremenoga ropstva, a to je trgovina ljudskim bićem, koja je zločin nad ljudskim
rodom. Sveti se Otac potom spomenuo svojega pohoda talijanskom otoku Lampedusa,
te zatražio da se doseljenici prihvate, a posebno oni koji su primorani pobjeći od
nasilja i bijede na područjima Afričkoga roga i Velikih jezera. Papa je potom, kao
rimski biskup, posebne misli i želje posvetio Italiji, te izrazio blizinu žrtvama
tajfuna Haiyan, na Filipinima, i na azijskom jugoistoku. Na posljetku je uputio apel
za poštovanje svega stvorenoga. I pohlepno iskorištavanje prirodnih bogatstava, narušavanje
je mira – upozorio je Sveti Otac. Spomenimo na kraju da Sveta Stolica održava
pune diplomatske odnose sa 180 država.