2013-09-28 17:58:15

Uz misna čitanja 26. nedjelje kroz godinu razmišlja p. Anto Lozuk


RealAudioMP3 Prispodoba o siromašnom Lazaru i bogatom gavanu, uz onu o Izgubljenom sinu, jest možda najpoznatija prispodoba Lukina Evanđelja. Na prvi pogled nam se čini da Isus govori o socijalnoj pravdi jer je oštrim potezima oslikana razlika između siromaha i bogataša. Dobro je da o tome razmislimo, ali to nije glavna poruka prispodobe. Nameće nam se također zaključak da Isus ovom pričom želi osuditi bahatost i bezobzirnost, jer bahato i bezobzirno ponašanje bogataša upravo bode oči i pogađa dušu. Dobro je i o tome razmisliti, ali ni to nije glavna poruka ove priče. Isus ovom prispodobom u prvom redu naglašava ovo: Krivo imaju oni koji smatraju da je bogatstvo znak Božje naklonosti, a siromaštvo znak Božje odbačenosti. Prije će biti obratno. U to ćemo se uvjeriti čim odškrinemo vrata vječnosti. Gospodin ih zapravo na jedan trenutak pred nama i otvara.
Radnja prispodobe odvija se u dva prizora. U prvom prizoru gledamo na jednoj strani sav mogući luksuz, obilje, bahatost, bezobzirnost; na drugoj strani krajnje siromaštvo, bijeda, bolest, odbačenost. Nad Lazarovom bijedom se sažalio čak i pas, koji mu liže čireve, ali bogataš za njega nema smilovanja. Gospodin upozorava: Stanje u kojemu se nalazi Lazar, a koje nas toliko smeta, jest privremeno. Sve će se uskoro promijeniti, i to u potpunosti. Ova promjena oslikana je u drugom prizoru: Tu Lazara gledamo blažena u krilu Abrahamovu, a bogataša u teškim mukama pakla. Onaj koji je na zemlji uživao, sada trpi; a onaj koji je na zemlji trpio, sada uživa.
Postojalo je i postoji uvjerenje, čak i kod najpobožnijih vjernika, da Božje zapovijedi trebamo obdržavati u prvom redu zato da nam Bog na zemlji udijeli blagostanje i blagoslov. Stari Židov je vjerovao da dobrim ljudima na ovoj zemlji treba biti dobro, a zlima loše. Današnji dobar kršćanski vjernik moli uglavnom zato da Bog njemu i njegovim milim i dragima udijeli dobro na ovoj zemlji. Ako stvari krenu loše, uvjeren je da Bog ima nešto protiv njega, ili čak da ni Bog nije pravedan. Stari Židov je odbacio Isusa zato što je živio skromno i siromašno, i što je od njega tražio skromnost i siromaštvo. I mi danas odbacujemo Isusa zato što pred nas stavlja svoje radikalne zahtjeve. I stari Židov i današnji kršćanski vjernik potpuno se slažu u jednome: Njih zapravo ne zanima onaj drugi život, nego ovaj tu na zemlji.
Priča o siromašnom Lazaru i bogatom gavanu aktualna je bila u Isusovo vrijeme, a aktualna je i danas. Drama Života, slično nogometnoj utakmici, odvija se u dva čina. Utakmica se ne dobiva u prvom poluvremenu nego u drugom. Prvo poluvrijeme ima svoj smisao jedino u tome da stvori dobre pretpostavke za drugo... Drugi čin drame našega života započinje onda kada se podigne zastor ispred onostranosti. Tamo ćemo vidjeti sasvim drugi poredak stvari. Božja mjerila drukčija su od ljudskih. Posljednji će tamo biti prvi, a prvi posljednji; moćnici će postati nemoćni, a nemoćni moćni; silnike će Gospodin zbaciti s prijestolja, a uzvisiti neznatne; siti će gladovati, a gladne će Bog nasititi dobrima. Isus Krist je došao iz drugog svijeta i drugog poretka. U svom Evanđelju On neprestano govori o tom drugom svijetu i drugom poretku, poretku koji će na koncu biti jedini.








All the contents on this site are copyrighted ©.